Doručak ispod 30 g ugljikohidrata kod dijabetesa tipa 1

Zato što ti ujutro tijelo slabije odgovara na inzulin. Ujutro, u posljednjim satima sna, kortizol i hormon rasta jako porastu. Posljedično se jetra potiče da otpušta sve više glukoze. Ista količina ugljikohidrata ujutro podiže glukozu u krvi mnogo više nego uz ručak [1] [2].

Zato dan počinješ u prividno lošijem položaju. Druga nevolja dolazi od onoga što staviš na tanjur. Klasičan doručak znači kruh, žitarice, džem i sok. Oni sadrže škrob i šećere koji se brzo upijaju. Da bi suzbio hiperglikemijski učinak doručka, liječnik za jutro često odredi stroži omjer inzulina i ugljikohidrata. Ako ipak samo smanjiš ugljikohidrate, bez prilagodbe doze zajedno s liječnikom, rizik od hipoglikemije jako raste [3].

Gotovo svaki, jer jedno jaje ima oko 0,5 g ugljikohidrata (UH). Dva jaja na oko s rajčicom i s nekoliko kriški krastavca ostaju ispod 5 g UH. Omlet od dvaju jaja s gljivama i špinatom penje se tek na 6 g UH. Ulje, maslac i masline ne dodaju ništa.

Računicu mijenja kruh, a ne jaja. Kriška od 30 g dodaje oko 15 g UH, pa se tanjur penje prema 20 g i i dalje ostaje ispod praga. S dvjema kriškama ipak prelaziš 30 g UH. Obrok s vrlo malo UH, a bogat bjelančevinama i mastima, ipak može tražiti inzulin, katkad i kasnije [4] [5]. Vrijeme davanja doze dogovaraš s liječnikom.

Da, i to s mnogo rezerve. Čašica običnog jogurta od 150 g donosi oko 7 g ugljikohidrata. Šaka oraha, badema ili lješnjaka od 30 g dodaje samo 2–3 g UH. Dobiješ dakle doručak od oko 10 g UH. Uz to masnoća može usporiti pražnjenje želuca, pa glukoza u krvi u prvim satima raste sporije [6].

Odozgo možeš staviti nekoliko jagoda, imajući na umu da 100 g donosi oko 6 g UH. Grčki jogurt ima još manje UH, oko 5–6 g u porciji od 150 g. Pazi ipak na voćne i aromatizirane jogurte, koji često dosegnu 12–15 g UH na 100 g. Bolje je pročitati deklaraciju i voće dodati sam [7].

Polaziš od sira, koji donosi gotovo ništa. Feta i tvrdi sir ostaju ispod 1 g ugljikohidrata u porciji od 30 g, a svježi kravlji sir 3–4 g UH na 100 g. Kad dodaš i rajčicu, krastavac, papriku i masline, cijeli tanjur i dalje ostaje na 8–10 g UH. Masline i maslinovo ulje se ne broje.

Zbroj doista pomiče samo kruh. Jedna jedina kriška kruha gura obrok prema 25 g UH, a dvije te odvedu preko praga. Ako želiš kruh, biraj tanke kriške i neko ih vrijeme važi, dok ti se ne razvije osjećaj za procjenu na oko [8]. Ukiseljeno povrće i pečene paprike dodaju vrlo malo, uglavnom svega nekoliko grama UH na 100 g.

Oko 3–6 g ugljikohidrata, ovisno o povrću koje koristiš. Jaja donose gotovo nulu, pa zbroj dolazi od povrća. Porcija gljiva od 100 g znači 1–3 g UH, a ista količina špinata ili tikvice oko 2–5 g UH. Jedna rajčica dodaje oko 3 g UH. Maslac ili ulje u tavi se ne broje.

Luk i mrkva zbroj podižu brže, sa 7–8 g UH na 100 g. Naribani tvrdi sir ostaje na nuli. Računica se ipak mijenja s krumpirom ili kukuruzom, koji omlet odvode prema 20 g UH ili više. Važi ih zasebno jer ih oko lako podcijeni. Kao i obično, masnoća u omletu može odgoditi porast glukoze u krvi [9].

Stane, ako je izvažeš. Porcija suhih zobenih pahuljica od 30 g donosi 18–20 g ugljikohidrata, dakle većinu tvog praga od 30 g. Ako ih pripremiš sa 100 ml mlijeka, dodaješ još 5 g UH i dosežeš 23–25 g. Uz šaku orašastih plodova prelaziš 25 g UH, ali ostaješ ispod praga od 30 g.

Zamka je odmjeriti porciju na oko. Izdašna zdjela lako znači 60 g zobi, dakle više od 35 g UH samo iz zobi. Med, banane i zob sa suhim voćem zbroj brzo podižu. Ako želiš doručak s još manje UH, umjesto mlijeka možeš koristiti vodu, a za okus cimet.

Tri mogućnosti rješavaju gotovo svako jutro u žurbi:

• jaja skuhana večer prije, uz rajčicu — ispod 5 g ugljikohidrata;
• običan jogurt s orašastim plodovima — oko 10 g UH;
• feta s krastavcem i paprikom — oko 8 g UH, bez ikakva vremena za kuhanje.

Tako dobivaš zbroj koji je lako izračunati, čak i u trku. Prava dobit nije vrijeme, nego predvidljivost. Kad isti doručak ponoviš nekoliko dana, možeš na senzoru pratiti kako ti glukoza u krvi odgovara i postupno prilagoditi doze inzulina. Navečer skuhaj šest jaja odjednom, za nekoliko dana, a orašaste plodove unaprijed razdijeli u male vrećice. Tako ujutro više ne improviziraš, a dozu je inzulina mnogo lakše odrediti.

Da, ali jako ovisi o količini mlijeka. Obična kava, espresso ili filtar, ima nula ugljikohidrata. Mlijeko je jedini izvor, preko laktoze u njemu. U običnoj kavi 50 ml mlijeka dodaje 2–3 g UH, što je vrlo malo. Običan cappuccino doseže 8–10 g UH. Opasnost su velike šalice iz kavane jer količina mlijeka može biti znatno veća. Kod nekih osoba kofein sam može povisiti glukozu u krvi [10].

Biljna pića računicu mijenjaju u oba smjera. Nezaslađeno sojino mlijeko ima 1–2 g UH na 200 ml. Zaslađene inačice i one od riže mogu imati mnogo više UH. Aromatizirani sirupi i tučeno vrhnje također dodaju UH. Ako kavu s mlijekom piješ na prazan želudac, bilo bi zanimljivo nekoliko jutara zaredom pratiti glukozu koju procjenjuje senzor.

Najjednostavnija je kutija s dvama kuhanim jajima i sirovim povrćem, mogućnost koja ostaje ispod 5 g ugljikohidrata. Možeš dodati običan jogurt u zasebnoj čašici, s njegovih 7 g UH. Uz to staviš 30 g orašastih plodova, unaprijed izvaganih i zapakiranih. Zbroj se približi 15 g UH. Sve se to dobro drži nekoliko sati u izoliranoj torbi.

Prednost je što broj UH znaš prije nego što izađeš iz kuće. Kad doručak kupiš usput, kroasan sa sokom ili velik perec lako prelaze 40 g UH. Ako jedeš kasnije nego obično, mijenja se vrijeme davanja doze inzulina, a o tome razgovaraš s liječnikom [11]. Kutija pripremljena kod kuće daje ti bolji izbor namirnica.

Obično da, ako ima dovoljno bjelančevina i masti. Masnoća iz jaja, sira, jogurta i orašastih plodova može usporiti pražnjenje želuca [6]. Doručak siromašan ugljikohidratima, ali izdašan, često drži bolje od velikog utemeljenog na škrobu [12]. Osjećaj sitosti ipak se razlikuje od osobe do osobe.

Senzor glukoze može ti reći kakvu glad imaš. Ako ti glukoza u krvi pada prema ručku, glad više dolazi od previše inzulina nego od premalog obroka. Prvo liječiš sklonost hipoglikemiji, a zatim dozu prilagodiš zajedno s liječnikom. U djece i u trudnoći smanjenje ugljikohidrata ostaje odluka koja se donosi samo zajedno s liječnikom [13] [14]. Vodi kratke bilješke dva ili tri dana i o njima porazgovaraj na pregledu.